- Global Voices Ho-Tetun - https://tet.globalvoices.org -

Jornalista Cuba no aktivista LGBT hetan demissaun tamba servisu ho midia ketak husi Governu

Kategoria: Caribbean, Cuba, Direitu Gay (LGBT), Liberdade Espresaun, Media Sidadania, Sensura, GV Advokasia
Defensor direitu LGBT iha marcha orgulhu gay iha Sagua la Grande. Maykel Gonzalez ma'ak iga segundu husi karuk. Foto: Maykel Gonzalez/Nyctalope. [1]

Defensor direitu LGBT iha marcha orgulhu gay iha Sagua la Grande. Maykel Gonzalez ma'ak iga segundu husi karuk. Foto: Maykel Gonzalez/Nyctalope.

Jornalista radiu Cuba no blogger Maykel González Vivero fo nia transmissaun ikus iha Radio Sagua iha fulan Stembru, loron 3 tinan 2016, hafoin estasaun radiu ne'e hakotu nia kontratu tamba González “kontribui ho media privadu.”

Hamutuk ho nia servisu relata programa, “Por la Villa de Undoso,” nebe'e explora istoria lokal iha sidade Sagua la Grande, ho tinan 32, González nudar blogguer [2]gay assumidu, kolaborador ho media no grupu literariu iha Cuba, no membru aktivu iha grupu defesa ba direitu LGBT Proyecto Arcoiris [3].

González fo hatene husi media oin-oin katak direktor Carlos Orlando Marinque husi Radio Sagua kondena ho espesifika [4] nia servisu ho site Cuba independente nebe inklui Diario de Cuba [5]. Diario de Cuba kritiku tebes ba governo Castro nian no iha kontribuidor iha Cuba no Estadus Unidus (EU). Website ne'e foin dadauk blokeadu iha ilha ne'e, tuir CubaNet [6] (site seluk nebe'e mos blokeadu tiha ona) no Global Voices nia kontaktu iha pais ne'e.

Iha sasin publiku [7] iha Facebook, González fo hatene nia experiensia iha Radio Sagua. Nia problema hahu'u iha tinan 2012, wainhira nia kritika kna'ar husi Mariela Castro Espín [8], Presidente Cubano Raúl Castro nia oan, nebe lidera Sentru Nasional Edukasaun Sexo Cuba  [9]no membru husi Assembeleia Nasional. González hamutuk ho defesa independente  sira atu kritika Castro nia hahalok [10] ba LGBT nia direitu defesa, ho argumentu katak Espín [8] nia esforsu do'ok liu husi kestaun prinsipal ho importansia publika, liu-liu ba fo kaben ba generu (sexo) hanesan no parseria domestika. Nia hakerek:

Un policía me hizo ir a una oficina en el Comité Municipal del Partido. Feo que era, sucio, se veía cansado. Ese fue mi estreno con ellos, los invisibles. Me dijo entonces algo que se cumplió. “Si yo quiero -se jactó- puedo declararte contrarrevolucionari­o.”

Polisia ida halo hau lao to'o eskitoriu ida iha Komite Munisipal ba Partidu [Komunista]. Oin a'at, foer, hanesan kolen. Ne'e hanesan hau nia estreia ho sira, invisivel sira. Nia haktuir mai hau buat ida nebe'e ikus mai akontese. “Se hau hakarak,” nia foti-an, “Hau bele dehan o ema kontrarevolusionariu.”

González dehan nia deskonfia katak nia kritika ba Marino Murillo [11] membru partidu Komunista, nebe'e kaer funsaun barak nudar Ministru Planeamentu no Ekonomia iha Cuva husi 2009 t0 2016, la ajuda nia mos. Nia reassume kna'ar oin-oin dala barak iha instituisaun midia estatal hafoin 2012, ikus nia halao serviso ketak husi instituisaun Estadu nian. Iha momentu ida, agente seguransa Estadu nian ida dehan ba nia:

No importa donde publiques, aunque sea tu blog. Siempre te vamos a revisar.

La interessa o atu publika iha nebe'e, maske o publika deit iha o nia blog. Ami sei sani nafatin saida ma'ak o hakerek.

Iha tinan ikus mai, González viaja ba Europa dala rua. Iha tinan 2014, nia koalia kona ba kestaun direitu LGBT iha Cuba ba Nasaun Unidu (NU) iha Genebra. Buat hotu sai pior liu hafoin nia partisipa iha Forum Internet iha Estocolmo iha 2015.

El año pasado, los suecos me invitaron al Fórum de internet de Estocolmo. Cuando volví, todo era insostenible en la emisora. Antes de irme a Escandinavia la subdirectora me dijo: “Tú no vuelves”, como insinuándome que no volviera. Dejé el periodismo oficial, me fui a trabajar como burócrata en una oficina de Patrimonio, y me dediqué a escribir reportajes, notas, cualquier cosa, para la prensa emergente.

Y ya ves. Mañana saldrá mi último programa, el último conducido por mí, en una emisión que dará que hablar: va sobre el centralismo que coloca en la periferia a ciudades cubanas antaño muy prósperas, específicamente analizo el caso de Sagua la Grande, desde una perspectiva histórica.

Mi comentario literario (es ingenuo pensar que la crítica litearia es inofensiva, aunque no creo a los censores tan sagaces) ya no saldrá en septiembre en la revista cultural radial Por la Villa del Undoso.

Koniec para mí.

Se tardaron bastante.

Iha tina kotuk, Suisa sira konvida hau atu partisipa iha Forum Internet. Wainhira hau fila fali, buat hotu  hanesan insuportavel iha estasaun Radio. Molok hau ba Escandinavia, sub-direktpr dehan mai hau: “o sei la fila,” hanenan ho insinuasaun katak hau sei la fila duni. Hau para servisu ba media estatal no ba serviso ba burokrata sira iha eskritoriu estadu Eransa Kultural nian, no dedika hau nia tempu hakerek relatoriu, artigu badak, saida deit ma'ak hau bele, ba media sira.

Agora imi hare saida ma'ak akontese. Aban sei hahu hau nia programa ikus, ida nebe'e ma'ak hau sei dirigi, iha transmissaun ida konaba natureza sentral ki'ik, sidade sira do'ok iha Cuba nebe'e uluk prosperu tebes, liu-liu Sagua la Grande, husi perspektiva istorika.

Hau nia komentariu literariu (sala ita hanoin katak literasia kritika ida inofensivu, maske hau la hanoin katak sensurador sira ma'ak matenek liu) sei la mosu tan iha revista kultural Por la Villa del Undoso.

Cognac ba hau.

Sira kleur nato'on.

Enkuantu González nia istoria ba nia ezperiensia ne'e uniku, faktu duru sira ne'e lae. Jornalista sira nebe'e dala ida hetan serviso ba media estadu Cuba representa numeru signifikativu iha blogguer Cuba nian, ba iha ilha no iha liur. Ho despedimentus resente hanesan González no Jose Ramírez Pantoja [12] no sira seluk, no kondenasaun ofisial of blogguer Uruguai nian iha tinan 1990, Parese ke barak sei bele hamutuk ho sira hotu.