Brexit, trabalhador timoroan sira preokupadu ho sira nia futuru iha Reinu Unidu

Husi referendu ida, Reinu Unidu vota sai husi Uniaun Europeia. Foto husi pajina Flickr portal gda, CC BY-NC-SA 2.0

Husi referendu ida, Reinu Unidu vota sai husi Uniaun Europeia. Foto husi pajina Flickr portal gda, CC BY-NC-SA 2.0

Iha loron 23 fulan Juinu, maioria eleitor Reinu Unidu (RU) sira disidi SIM ba proposta “sai” husi Uniaun Europeia (UE). Konesidu ho Brexit, rezultadu referendu sei hetan impaktu bo'ot la'os deit iha Europa, maibe ba mundu tomak.

Ba sidadaun europa sira nebe hela iha RU, preokupasaun prinsipal ida refere ba uma-hela no servisu iha rai ne'e. Serake guvernu britaniku sei obriga sira sai husi rai ne'e?

Entre sidadaun europa, iha mos timoroan barak nebe reprezenta numeru signifikante iha RU. Timor-Leste ex-kolonia ida husi Portugal, signifika katak timoroan sira mos rekonesidu nudar sidadaun portuges, membru ida husi Uniaun Europeia.

Husi tinan 2002, wainhira Timor-Leste konsege independensia husi Indonesia, timoroan barak mak sai ba RU buka servisu. Barak konsege hetan servisu semi-qualificados no iha setores oioin. Diferensa vensimentu sira nebe sira simu iha RU ba mao-de-obra hanesan iha Timor-Leste bo'ot, signifika katak iha RU salariu minimu mak 200 libras semana ida. Se jere ho kuidadu osan ne'e, nato'on para moris iha RU no apoiu familia sira iha Timor-Leste.

Hafoin votasaun Brexit, timoroan sira balun iha RU preokupa ho sira nia situasaun. Serake sira hetan konvite hodi husik hela sira estatutu nudar emigrante? Ne'e preokupasaun ida blog Forum Haksesuk foti hosi Celso Oliveira, timoroan ida iha RU:

Relasiona ho referendum 23/6, mosu preokupasaun hosi governu Timor Leste konaba oinsa futuro ema Timor iha UK post-referendum. Ema Timor tama iha Reino Unido desde Timor Leste hetan liberdadi iha Agostu 1999. To'o ohin loron, Timoroan kontinua sai hosi Timor hodi buka moris iha Reino Unido. Razaun tamba: primieru: ekonomikamente nivel moris iha Timor ema ida sei moris ho dollar ida loron ida.Segundo: Tamba razaun servisu laiha. Populasaun Timor aumenta, numeru dezempregados mos aumenta. Ida ne'e factor principal. Terseiru, ema buka mudansa iha sira ninia moris

Tratadu selebradu entre pais membru husi Uniaun Europeia nebe autoriza livre sirkulasaun entre nia trabilador sira sei aplika hela, mas-ke saida mak sei akontese depois Brexit? Destinu emigrante portugues timoroan sira sei nafatin la hatene.

Hatan ba preokupasaun timoroan sira hela iha Reinu Unidu, governu Timor-Leste apela atu labelef paniku bassa sei iha negosiasaun entre autoridade sira husi UE no RU kona-ba kondisaun servisu sira ba sidadaun europeia nebe hela tiha ona iha RU.

Vice-Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste nian Roberto Sarmento de Oliveira Soares buka ameniza preocupasaun husi trabalhador timoroan sira iha Reinu Unidu. Kaptura tela husi Jornal Timor Post.

Vice-Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste nian Roberto Sarmento de Oliveira Soares buka ameniza preocupasaun husi trabalhador timoroan sira iha Reinu Unidu. Kaptura tela husi Jornal Timor Post.

Husi parte seluk, Governu Portugues akonseila ba nia sidadaun sira nebe hela iha RU atu solisita “cartão de residência permanente”, asegura ho simultanea dupla nasionalidade, hodi bele garante sira nia direitu.

Entretanto, eis-presidente Timor-leste no Premiu Nobel Paz, José Ramos-Horta, hameno ona ba UE atu labele paniku no hare transforma situasaun ne'e ba oportunidade ida hodi hanoin hikas bloku regional ne'e:

From afar, my best advice to European leaders is…there is no reason to panic; the EU still has Germany, France, Italy, Italy, Poland and Spain whose combined GDP dwarf that of little UK.

European leaders must display serenity and begin to re-imagine a Union that is more peoples-based, reconnecting with the real people, less focused on the stifling Brussels-based bureaucrats, real culprits and cause of disdain and repudiation; instead of overspending on a wasteful Brussels bureaucracy the new EU should double investments on youth and employment for all, education and innovation.

Husi dook, hau nia konseilu diak-liu ba lider europeu sira mak: laiha motivu atu paniku; UE sei iha Alemnha, Franca, Italia, Polonia, no Espanha, nebe PIB kombinadu, minimiza RU.

Lider europeu sira tenki hatudu serenidade no hahu re-imajina Uniaun ida nebe ho baze iha povu, liga hikas fali ho ema sira, menos fokadu ba burokrata sufokantes ho sede iha Bruxelas, sira mak kulpa lolos no kauza desprezo no repudio; emvezde halo gasto excessivo ba burokrasia Bruxelas, UE foun tenki dobra investimentu sira iha juventude no emprego ba ema hotu, edukasaun no inovasaun.

Hahu dada lia

Autor sira, favor ida Tama »

Linha Orientasaun

  • Kumentariu hotu sei hetan revisaun husi moderador. Labele haruka ita nia komentariu duplikadu.
  • Favor ida trata ema seluk ho respeitu. Komentariu abuzivu, ho linguazen odiu, obsceniu no atake pessoal sei la aprovadu .